gospodarstvo

Prema MMF-u bruto domaći proizvod je 2008. iznosio 54,950 milijarde USD ili 12.374 USD po stanovniku, a prema paritetu kupovne moći ukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16.758 USD po stanovniku.[6] Prema Eurostatu, statističkom uredu EU, hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardima kupovne moći iznosi 63% prosjeka Europske unije.[7] Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za ožujak 2009. iznosila je 5367 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7816 kuna.[8] Dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama u ožujku 2009. primilo je prosječnu neto plaću manju od državnog prosjeka.[9] Hrvatska kućanstva su u 2008. godini imala nešto više od 89.000 kuna raspoloživih sredstava, dok im je potrošnja premašila 93.000 kuna. Najveći udio imali su raspoloživi dohoci s 89% udjela.[10]
Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda u 2009. godini Hrvatska se nalazi na 116. mjestu te je svrstana u uglavnom neslobodne zemlje.[nedostaje izvor] Deficit platne bilance 2007. godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5% BDP-a.[11] Prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 2,9% u 2007., a 6,1% u 2008. što je bila najviša stopa inflacije od 2000. godine.[12] Na kraju 2008. godine devizne pričuve iznosile su 9,1 milijardu eura, inozemni dug 39,1 milijardu eura, a dug opće države (javni dug) 29,1% BDP-a.[12] Prema studiji revizorske kuće KPMG Hrvatska je druga najoporezovanija zemlja na svijetu sa stopom oporezivanja od 53,5%. Kad se u tu brojku uključi krizni porez Hrvatska postaje zemlja sa najvećom stopom poreznog opterećenja.[13]
Hrvatska je u 2007. izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 66 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 138,1 milijardu kuna, pa je robni deficit premašio iznos od 72 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom od 47,9% što je smanjenje za 0,4 postotna boda u odnosu na prijašnju godinu.[14] Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,2 milijarde eura. Najveća hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je INA s 26,7 milijarde kuna, slijedi Konzum s 12,7 milijardi kuna te HEP s 11,4 milijarde kuna.[15]
Broj prijavljenih na Državnom zavodu za zapošljavanje u srpnju ove godine je 248.586, pa se stopa nezaposlenosti popela na 14%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.[16] Na kraju prošle godine bilo ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najviše u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu.[17] U uslužnim djelatnostima radi 64,1% zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9%, a 4,8% u poljoprivredi.[18] Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju ove godine iznosila 9,4%, odnosno 167.000 nezaposlenih.[19] Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od čega 911.000 muškaraca i 727.000 žena.[20] U državnim i javnim službama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim službama, kao što su obrazovanje i zdravstvo, 180.000, a u državnoj upravi 65.000 zaposlenika.[21]


Poljoprivredni nasadi u Neretvanskoj dolini
Poljoprivreda stvara 7,4% nacionalnog dohotka, a zapošljava 14,2% radne snage. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina obrađuje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobrađen ili u vlasništvu države. Prosječna veličina imanja je 1,9 hektara.[22] Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća brodogradilišta su: Brodosplit, Uljanik i 3. Maj. Trgovina je najutjecajnija gospodarska grana, zapošljava oko 23,1% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7%.[23]
Turizam je iznimno važan za Hrvatsku. Broj turista u 2007. godini je premašio 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna noćenja. Najviše turista dolazi iz Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije. Dvije županije, Istarska i Primorsko-goranska, ugošćuju 44% turista.[24] Prihod od turizma u prvih devet mjeseci 2008. dosegnuo je 6.8 milijardi eura[25], a udjel turizma u BDP-u iznosi 22% što turizam označava strateškom granom gospodarstva i jednom od najkonkurentnijih djelatnosti.[26]
Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisuća zaposlenih u privatnim, 114 tisuća zaposlenih u državnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.[27]